SVJETSKI DAN BORBE PROTIV DIJABETESA-14. NOVEMBAR
Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se od 1991. godine, a utemeljile su ga Međunarodna federacija za dijabetes (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Za Dan borbe protiv dijabetesa, izabran je dan rođenja Fredericka Bantinga, medicinskog naučnika koji je bio jedan od pronalazača inzulina i prvi koji je primijenio lijek na ljudima.
Logo svjetskog dana borbe protiv dijabetesa je plavi krug, usvojen 2007. godine.
Krug, jer se često javlja u prirodi i širom kultura i simbolizuje život i zdravlje, a kao najznačajnije-jedinstvo. Plava boja odražava boju neba i zastave Ujedinjenih Nacija i predstavlja sve zemlje ujedinjene u borbi protiv dijabetesa.
Dijabetes je vodeći uzrok sljepila, kardiovaskularnih bolesti, bubrežne slabosti i netraumatskih amputacija donjih ekstremiteta. Oko 12% globalnih troškova u zdravstvu odnosi se na liječenje osoba sa dijabetesom.
Dijabetes melitus je grupa metaboličkih bolesti koje se karakterišu hroničnom hiperglikemijom (povišenim nivoom šećera u krvi) nastalom zbog defekta u sekreciji inzulina ili defekta u njegovom dejstvu.
Dijeli se na tip 1 i tip 2, te gestacijski dijabetes koji nastaje u trudnoći i u većini slučajeva isčezava poslije porođaja i ostale specifične oblike dijabetesa nastale sekundarno u drugim bolestima ili kao posljedica uzimanja nekih lijekova.
Posebna pažnja se obraća na dijabetes melitus tip 2 jer on čini 80 do 90% slučajeva, a za koji je utvrđeno da bi se usvajanjem zdravog života mogao spriječiti ili odložiti u čak 70% slučajeva.
Danas u svijetu skoro 250 miliona ljudi ima dijabetes, a očekuje se da će tokom narednih 20 godina ovaj broj biti povećan na 380 miliona. Dijabetes predstavlja globalnu epidemiju sa komplikacijama opasnim po život.
Faktori rizika za nastanak tipa 2 su pozitivna porodična anamneza, životna dob od 40 godina i više, gojaznost, povišeni arterijski krvni pritisak, sindrom policističnih jajnika, gestacijski dijabetes. Na neke od njih ne možemo uticati, ali je zato sva pažnja preusmjerena na one na koje možemo. Promjena životnog stila u vidu pravilne ishrane i redovne fizičke aktivnosti doprinosi normalizaciji šećera i masnoća u krvi, regulaciji krvnog pritiska, smanjenju tjelesne težine, a sve to zajedno dovodi do poboljšanja kvaliteta života,usporavanju ili sprečavanju nastanka komplikacija i smanjenju smrtnosti.
U svakodnevnoj ishrani izbjegavajte masnu i konzerviranu hranu, slatkiše, alkoholna pića, pušenje, bavite se redovno umjerenom fizičkom aktivnosti kao što su hodanje, vožnja bicikla, plivanje. Ako imate neki od riziko faktora za nastanak dijabetesa ili imate neke od simptoma dijabetesa kao što su učestala žeđ ili mokrenje, pojačan apetit uz nagli gubitak tjelesne težine, javite se porodičnom ljekaru radi pregleda i kontrole laboratorijskih nalaza. Kod već registrovanih pacijenata oboljelih od dijabetesa obavezni pregledi su uz laboratorijske nalaze i pregled interniste, oftalmologa, te pregled stopala bar jedan put godišnje.
Pripremila:
Dr Veselka Maksimović, spec. porodične medicine